POVIJEST DUB-a

Dubrovnik je kao pokrajinski grad na rubu Austro-Ugarske Monarhije gotovo cijelo jedno stoljeće gospodarski zaostajao, osiromašen životario, ostajući izvan  naprednih procesa modernog razvoja. U takvim vremenima javljaju se pojedinci, entuzijasti, sa željom i snagom da gospodarski unaprijede svoj kraj. Posljednje desetljeće 19. stoljeća, stoga, u Dubrovniku je obilježeno vrlo živom aktivnošću oko rješavanja infrastrukturnih i komunalnih pitanja od vitalne važnosti za život i razvoj grada.

Društvo za promicanje interesa Dubrovnika
U takvom okruženju rađa se ideja osnivanja društva koje bi brinulo o uljepšavanju grada i okolice, o stvaranja uvjeta za ugodniji život građana, posebno turista. Kroničar je zapisao da su se početkom 1897. godine, četvorica uglednih dubrovačkih građana i entuzijasta, Matej Šarić, Baldo Kosić, Jero Pugliesi i L. Täuber, dogovorili da budu «odbor» koji će ubuduće brinuti «o poljepšavanju grada i okolice». Već naredne godine «odbor» je znatno proširen sa zadatkom da  «osnuje klimatično društvo». Kako je klima u to vrijeme smatrana glavnim faktorom privlačenja turista takva društva nazivana su klimatičnim društvima. Prema pisanju lokalnog lista glavni je motiv osnivanja društva bio «da posjetiocima Dubrovnika učini ugodan boravak i jakom i uspješnom utakmicom privabi što više stranaca u Dubrovnik...». Pojavom ovog «odbora» pokrenuto je važno pitanje javnog rada u interesu turističkog Dubrovnika, koje je ostalo okosnicom budućeg rada i postojanja društva. U prvom pravilniku društva ono nije nazvano Klimatično društvo, već imenom šireg značenja, Društvo za promicanje interesa Dubrovnika. Pravilnik je stupio na snagu u srpnju 1898. godine i u njemu se ističe: «Svrha je Društva, da promiče blagostanje Dubrovnika, nastojeći osobito oko toga, kako bi se razvila općila, uredile, napravile i uzdržale nasade, šetališta i putevi, potičući na to da se kraj što prije pošumi i podupirući gradnju što većeg broja stanova za strance.» Financijska sredstva za ostvarenje postavljenog cilja Društvo će pribavljati ponajprije od članarina, vrijednim donacijama, te «na zabavama što će se priređivati u korist društva». Skupština Društva bira svoje «upraviteljstvo ... razdijeljeno na više odbora, od kojih se svaki bavi svojim osobitim poslom».

Društvo otpočinje s radom i prije odobrenja Pravilnika uređenjem parka i šetališta Gradac, te popravkom puta na Dančama. Bili su to samo najnužniji radovi u okviru novčanih mogućnosti. Park Gradac otvoren je iste godine uz veliko oduševljenje građana. Postupno uređenje tog predjela nastavit će se narednih godina. Zauzimanjem Društva, a u duhu oporuke Dubrovčanina Nika Amerlinga, postavljena je 1900. godine česma na Brsaljama. Park na Pilama, ispod zidina, uređuje se 1904/05. godine.
Posebno se ističu tri postignuća Društva iz tog vremena: «park Gradac, put preko Gorice Sv. Vlaha, balustra na Brsaljama.»

U svrhu pibavljanja financijksih sredstava za svoj rad Društvo je na dan Sv. Vlaha 1908. godine priredilo «u Bondinu teatru veliki maškarani bal», a naredne godine traži i dobija dozvolu za organiziranje «Dubrovačke efektne lutrije za saobraćaj stranaca». Pokrajinska vlada u Zadru početkom 1909. godine odobrava novčanu pomoć za uređenje parka na Ilijinoj glavici kao i za nastavak gradnje puta u Lapadu. Gradnju tog puta financirao je svojim novčanim darom i knez Ivan od Lichtensteina. Ostvarujući svoje zadatke Društvo je imalo potporu općinske uprave. Zajedničkim sudjelovanjem u trošku Društva, Općine i građana završava se 1913. godine gradnja «skalinate uz Posat».
Svojim radom i postignućima na stvaranju novih, privlačnih javnih vrijednosti Društvo za promicanje interesa Dubrovnika imalo je sva obilježja turističkog društva, ali i više od toga.

Društvo za unapređenje Dubrovnika i okolice
Potrebno je spomenuti da Društvo za promicanje interesa Dubrovnika svojim Ustavom iz 1909. godine mijenja naziv u Društvo za unapređenje Dubrovnika i okolice. Svrha i ciljevi Društva ostaju isti.
U Zadru je 1909. godine otpočeo s radom "Savez za promicanje saobraćaja stranaca u Dalmaciji" čiji je zadatak bio da zastupa i unapređuje »sve što je u korist razvitka saobraćaja stranaca». Društvo za promicanje interesa Dubrovnika u članstvu je Saveza. Predsjednik Saveza je bio Dubrovčanin Niko Nardelli, tada na  dužnosti dalmatinskog namjesnika, a član uprave Saveza predsjednik Društva Matej Šarić.

DUB - društvo za razvitak Dubrovnika i okolice
Društvo nije djelovalo za vrijeme Prvog svjetskog rata kao ni dvije poratne godine. Potreba da se što brže ponovno aktivira dovela je do organiziranja sastanka zainteresiranih građana početkom 1921. godine. Tom prilikom bira se privremena uprava. Na skupštini Društva, u svibnju iste godine, odlučeno je da se provede reorganizacija na temelju novih pravila, te da se promjeni naziv u Dub – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice. Stablo duba (hrasta) u nazivu simbol je stasanja, čvrstoće i dugovječnosti.  Obnovljeno Društvo razvija svoje djelovanje i postaje nezaobilazan sudionik svih aktivnosti koje se u tom vremenu osmišljavaju, provode i uspješno završavaju. «Svrha je društva: okupljanje stanovnika dubrovačke oblasti, Dubrovčana i prijatelja Dubrovnika u domovini i tuđini, da se zainteresiraju za napredak Dubrovnika i okolice; promicanje industrije stranaca; uređenje saobraćajnih sredstava sa pozadinom i preko mora; razvijanje, uzdržavanje i nadziranje putova, vodovoda i rasvjete; pošumljavanje okolice, uređivanje parkova, nasada, šetališta, zabavišta; poticanje na gradnju stanova, vila, hotela, kupališta, igrališta; nadziranje građevne estetike i higijene ulica i grada; osnivanje čitaonica, biblioteka, muzeja, pozorišta, umjetničkih atelijera, izložbenih paviljona; populariziranje prirodnih ljepota i starina dubrovačkih publikacijama i slikama; unapređenje domaćeg a naročito umjetničkog obrta; surađivanje s općinskim i državnim vlastima, s domaćim i stranim društvima na polju kulturnoga, ekonomskog i socijalnog preporoda pučanstva dubrovačke oblasti.»

Razdoblje dvadesetih i tridesetih godina prošlog stolječa.
Razdoblje dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća najdjelotvornije je u radu Društva. Uspješno surađuje s Dubrovačkom općinom i njenim tijelima. Rad Društva se uvažava, njegove sugestije, inicijative i poduzete akcije respektiraju. Građani cijene i podržavaju njegov rad. Interesi i djelovanja Društva zadirala su i bila sadržajem rada državnih i lokalnih vlasti u kulturnom, društvenom, socijalnom i javnom djelovanju. Zbog širokog raspona sadržaja rada stalni su i česti kontakti s predstavnicima lokalne vlasti, s velikim brojem imućnih građana i dobrotvora u svrhu rješavanja konkretnih pitanja od interesa unapređenja grada i okolice. Društvo je utjecalo kod državnih i lokalnih vlasti da se iniciraju određene aktivnosti u komunalnoj infrastrukturi, te u općinska tijela, osnovana za rješavanje pojedinačnih pitanja, predlagalo svoje članove.

U to vrijeme u Dubrovniku već djeluje Turistički savez, Turističko društvo, Arhiv za turizam, u Sponzi je Turistički dom. Društvo, zajedno sa turističkim organizacijama, uspješno djeluje na rješavanju mnogih pitanja od vitalnog značaja za poticanje i razvoj turizma kao što su razni komunalni problemi, organiziranje kulturnih sadržaja i manifestacija, poboljšanje prometnih veza i sl.
Društvo osniva svoje podružnice u nekoliko mjesta dubrovačke okolice. U okviru Društva djeluju razni odbori i sekcije  među kojima je najaktivniji Odbor za pošumljavanje i nasade. Krajem 1921. godine dubrovački studenti osnivaju «posebnu sekciju» s ciljem da propagira prirodne ljepote i kulturno-umjetničke znamenitosti dubrovačkog kraja.

Koliko je bio svestran rad Društva, u čemu je sve nastojalo i o čemu vodilo brigu najbolje će poslužiti izvještaj Glavne godišnje skupštine Duba iz 1933. godine. Dub je početkom dvadesetih godina obavio mnoge važne i vrijedne poslove od interesa za grad i okolicu. To su: obnova u ratu devastiranih i zapuštenih parkova grada u prvom redu Graca, «da mu se vrati pređašnja ljepota, čistoća i urednost», kao i Bogišićeva parka. Zatvaranjem vojnog vježbališta donji Posat je pretvoren u «lijepi vrt». Postavljene se klupe duž puta u Sv. Jakov, na Brsaljama, Porporeli, Iza grada, Boninovu, u Lapadu i Mlinima. Velika pažnja i trud posvećuje se pošumljavanju. Uz pomoć «državne šumske vlasti» pošumljavaju se goleti Srđa, predjela Gorice Sv. Vlaha, Gospe od Milosrđa, Žarkovice. Osniva se 1926. godine Dubrovački rasadnik kao «gojilište južne i tropske flore». Na prijedlog uprave Društva 1927. godine je posađen gaj borova na padini pod tvrđavom  Lovrijenac. Dvije godine kasnije temeljito se rekontruira i obnavlja Gradac i otvara se Gradski ptičji vrt.

Nakon pet godina mukotrpnog nastojanja, 1927. godine, počinje s radom Meteorološki paviljon na dnu Posata. Inicijativom Društva, a uz financijsku pomoć iseljenika Paska Baburice, obnovljen je gradski zvonik 1929. godine. Uoči održavanja međunarodnog kongresa PEN klubova u Dubrovniku 1933. godine završena je restauracija i obnova tvrđave Lovrijenac i ona je službeno predana društvu Dub na korištenje. Posebni odbor Društva surađuje u izradi plana uređenja područja Batala i izgradnju nove obale koja je puštena u promet 1934. godine. Iste godine prikupljaju se sredstva za izgradnju i otvaranje Gradske kafane čime je ispunjena velika društveno-kulturna potreba Dubrovnika. Uz novčanu pomoć Dubrovčanina Boža Banca osigurana su početna sredstva za preseljenje klaonice s Ploča u Komolačko polje što je okončano tek 1946. godine.

Nastojanjem Duba osnovan je 1930. godine «Kuratorij za osnutak Dubrovačke Biblioteke», međutim, proći će cijelo desetljeće dok bude i službeno otvorena. Zajedničkim zalaganjem Saveza za unapređenje turizma, društva Dub i Dubrovačke filharmonije, 1933. godine, osnovan je Dubrovački kurorkestar što je omogućilo «priređivanje prigodnih  muzičkih ferstivala» i umnogome obogatilo kulturno-zabavni život građana i gostiju. Društvo Dub 1934. godine pokreće svoju izdavačku djelatnost. U okviru «Biblioteke Duba», u razdoblju od dvije godine, tiskana su četiri naslova. Sve to vrijeme predano se radilo na osnivanju Dubrovačkog muzeja. Ponajprije je otvoren njegov Etnografski dio u tvrđavi Sv. Ivana, a daljnjim nastojanjima prikupljeni su predmeti i osnovan je Arheološki muzej u prizemlju Sponze.

Među brojnim dobrotvorima Društva i grada posebno je potrebno spomenuti don Pava Bega Lubova koji je Društvu ostavio svoje nekretnine, a ono mu u znak zahvalnosti podiglo spomen ploču u parku Gradac, učiteljicu Jelku Miš darovateljicu vrijedne etnografske zbirke, don Antuna Liepopili darovatelja bogate knjižne zbirke, iseljenika Paska Baburicu zaslužnog za obnovu gradskog zvonika, dobrotvore Luka Pehovca, Boža Banca, te mnoge druge.
Društvo Dub je mnogo učinilo u interesu Dubrovnika i njegova turizma kao i građana koji su upravo zahvaljujući tom radu imali ljepše i ugodnije uvjete života.

Drugi svjetski rat i poratno razdoblje.
Ratni vihor širi se Europom. Društvo sve više ostaje bez potrebne financijske potpore. Ipak nastavlja radom i u ratnim godinama koliko su to mogućnosti dopuštale. U Turističkom domu u Sponzi upriličena je 1940. godine vrlo uspješna izložba umjetničkih i povijesnih slika. Potaknuti tim uspjehom, godinu dana kasnije, u istom prostoru i na prvom katu Kneževa dvora otvorena je izložba «Dubrovačko pomorstvo kroz vjekove». Zbog velikog zanimanja i broja posjetitelja trajanje izložbe je čak i produženo. Došlo je do napada fašističkih snaga na Jugoslaviju, rat se rasplamsao. U tim teškim vremenima Društvo se još uvijek žilavo bori za dovršenje radova na već prije započetim projektima komunalne infrastrukture, ulaže proteste protiv devastiranja spomenika i prostornih vrijednosti, vodi široku akciju spašavanja i ishrane izgladnjele dubrovačke djece. U povodu pedesete godišnjice smrti dubrovačkog biskupa i književnika Mata Vodopića 1943. godine,  postavljena je spomen ploča na župnoj crkvici Na Mihajlu.
Neposredno poslije oslobođenja NOO grada 1944. godine postavlja za kustosa gradskih zidina i spomenika člana Društva gosp. Lukšu Beritića. Predsjednik NOO grada, istodobno i predsjednik Društva, upućuje višim vlastima zahtjev za povrat u vlasništvo grada svih povijesnih objekata koji do tada nisu bili  vraćeni. Vrlo brzo pristupa se obnovi stradalih spomenika i javnog zelenila. Društvo sudjeluje u obnovi oštećenog Gundulićevog spomenika na Poljani.

Po završetku rata, te uspostave nove vlasti, Društvo je 1946. godine dobilo odobrenje od Okružnog NOO Dubrovnik za daljnje djelovanje, međutim, iste godine Oblasni NOO Dalmacije ukida ovo odobrenje i odlučuje da Društvo prestaje s radom. Na naknadno dostavljenu izmjenjenu i usklađenu dokumentaciju nije dobilo odgovor čime je rad Društva prestao.

U poratnim godinama, s novom organizacijom vlasti, postupno se uspostavljaju i osnivaju nove institucije, društva i organizacije koje će preuzeti brigu oko onih pitanja kojima se do tada bavio Dub. 1952. godine osniva se Društvo prijatelja dubrovačke starine s ciljem da brine o održavanju i zaštiti spomeničke baštine. Iste godine osniva se i Turističko društvo Dubrovnik usmjereno da brine na uljepšavanju grada i okolice, te da u suradnji s drugim društvenim čimbenicima radi na stvaranju uvjeta za razvoj turizma. Nešto kasnije nastaju ustanove, organizacije i društva kao Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Biološki institut, Šumarija, Vrtlar, Rezervat Lokrum, muzičko-scenske i muzejske ustanove, turistička društva i savezi, koji će ponjeti svoj udio u daljnjem razvoju dubrovačkog kraja i očuvanju njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Društvo prijatelja prirode DUB - Dubrovnik
Potkraj sedamdesetih godina ponovno se javlja ideja oživljavanja rada društva Dub i vrše potrebne pripreme. Društvo je obnovljeno 1984. godine s novom koncepcijom i novim imenom Društvo prijatelja prirode – Dub. Ponovno aktivirano društvo u  svom radu nastoji nadoknaditi propušteno i zauzeti, makar djelomično, mjesto koje je imalo u životu grada. Obnovom rada počelo se s raznim predavanjima kao i akcijama u cilju uređenja gradskih i prigradskih zelenih prostora, bliže okolice i otoka, a shodno statutom zacrtanim ciljem da «brine o cjelokupnoj prirodnoj sredini, a posebno o njenim zaštićenim dijelovima i naslijeđenoj vrtnoarhitektonskoj baštini; ...» Nažalost, sve je zaustavljeno izbijanjem Domovinskog rata.

Odmah u poraću nastavlja se s radom i usklađuje Statut u kojem se ističe: «Cilj Društva jest da okuplja građane koji su iskreno i duboko zainteresirani za očuvanje i unapređenje gradskog i prigradskog zelenila i drugih otvorenih prostora Dubrovnika, te da osigura građansku potporu u svrhu potpunog uvažavanja izvornih i prirodnih kulturno-povijesnih sadržaja, značajki i obilježja tih prostora». Statut slijedi ciljeve proklamirane davne 1898. godine prigodom osnivanja Društva za promicanje interesa Dubrovnika što potvrđuje njegovu dosljednost i kontinuitet.
U tom razdoblju Društvo je svoje aktivnosti usmjerilo, između ostalog, na obnovu i zaštitu prirodnih i ambijentalnih vrijednosti. Obnovljeni su ratom oštećeni  dijelovi kamene ograde i prilaza u parku Gradac kao i dijelovi stepeništa ulice Uz Posat donacijom obitelji Di Ceglie; inicirana je izrada idejnog projekta parka Gradac i Dubrovačkog vrta Srđ, pošumljavanja Male i Velike Petke, te obnove perivoja Đorđić-Mayneri na otoku Lopudu  donacijom obitelji Ucović. Organiziraju se predavanja i rasprave o graditeljskoj baštini kao Graditeljstvo od 1808. godine do danas, o Grand hotelu Imperial, Grand hotelu Lopud, o mostu preko Rijeke dubrovačke, Brsaljama, Kafani Dubravka, rasvijeti i sl. O razvoju gospodarske djelatnosti, posebno turizma, upriličene su rasprave na temu proširenja luke Gruž i bolje iskorištenosti Malostonskog zaljeva. Teme rasprava su i zdravstvena zaštita, te skrb o starijima i nemoćnima kao i mnogim drugim pitanjima od interesa za život grada.

Stota godišnjica DUB-a.
U povodu obilježavanja stote godišnjice svog djelovanja Društvo prijatelja prirode Dub organizira okrugli stol «Dub» 1898-1998. Tom prigodom prezentirana su dvadesetdva izlaganja o raznim aspektima njegovog dugogodišnjeg djelovanja za koje je 1999. godine dobio Nagradu grada Dubrovnika.

Zaklada Park Gradac, utemeljena kao pravna osoba sa svrhom obnove, održavanja i unapređenja parka, upisana je u Registar zaklada 2002. godine.

Temeljna zadaća Društva je skrbiti o očuvanju i unapređenju prirodnog i kulturno-povijesnog naslijeđa Dubrovnika i njegove okolice, stoga je, u strategiji budućeg rada  potrebno inicirati i izgraditi mehanizme uvažavanja svih zainteresiranih (vlast, planeri, projektanti i građani) u  urbanističkom planiranju i njegovoj realizaciji , budući da današnju gradnju i razvoj karakterizira agresivni proces koji ozbiljno prijeti uništavanju naslijeđenog i postojećeg prirodnog i kulturnog krajobraza grada.
Današnja uprava, svijesna ograničenih mogućnosti u svom ukupnom djelovanju, posebnu pozornost posvećuje omasovljenju članstva, osobito iz redova mladih, te senzibiliziranje široke društvene zajednice za svoj rad, a nadasve probleme čije rješavanje potiče. «Društvo će u provođenju svojih ciljeva i temeljnih zadaća koristiti razne vidove djelovanja u svrhu oblikovanja i usmjeravanja javnog mišljenja, te poticati i razvijati suradnju s drugim organizacijama i udrugama čiji su ciljevi srodni ciljevima i zadacima Društva».

Snaga Društva prijatelja prirode Dub bila je, jest, i ostat će u trajnim pravilima ponašanja, temeljena na vrlini volonterskog rada i predanosti kako društvenom radu tako i dubokom poštovanju prema prirodnim vrijednostima i graditeljskoj baštini. Društvo prijatelja prirode Dub je kroz svoju stoljetnu povijest ostavilo neizbrisiv trag, postalo je institucija, javno i kulturno dobro, čvrsti indentitet Dubrovnika.

Saznajte više o DUB-u danas i važnim projektima DUB-a