Švicarci prostora
(Problem Pila(nja) i nekadašnja djelatnost "Duba")
Pile ne bi smjele biti poligon prostornog i građevinskog iživljavanja.
Prijedlog koji je postojao da se ispod Minčete probije tunel koji bi se nastavljao do Boninova i Ilijine glavice (ili makar do kojeg podzemnog parkirališta i dalje) moramo imati na umu kao, uostalom, i to da tijekom bilo kakvih prokopavanja treba paziti u slučaju da se nađe kakva spilja ili arheološki ostaci, koje treba očuvati, a ne da se spilja injektira betonom kao što je to učinjeno pri gradnji tunela na petlji! Sjetimo se teorije Miroslava Kravara i “grčke” hipoteze tumačenja podrijetla imena “Ragusa” kao “otok pun pukotina, rasjelina, škrapa i sl.". Nadalje, dubrovačko područje je trusno i bilo je relativno znatnije pogođeno potresima tijekom povijesti. Tako treba paziti na ovom području kod bilo kojeg (nadam se nikakvog) prokopavanja kanala ili tunela ispod mora da se to ne pretvori u moguću urušavajuću katastrofu uslijed potresa. Koliko god bili sumnjičavi, mostovi nam trebaju, kao uostalom i znatno potrebnija auto-cesta do Dubrovnika.
Vrlo je značajno, usudio bih se reći, presudno pitanje do koje dubine posjedujete zemlju. Sadašnji stanovnici Dubrovnika će morati biti Švicarci prostora. Svaki i najmanji dio će se morati iskoristiti (makar se radilo o ukopavanju armiranih zgrada i prostora koji su sigurni od potresa). Tako bi se na Pilama cijele Brsalje trebale istražiti, (arheološki) iskopati do razine donjeg mula (kopna), te onda vratiti u prvobitno stanje i popločati. Unutar treba smjestiti blizini starog Grada prihvatljive, prigodne sadržaje (makar se radilo o osposobljavanju kupališta i prethodnoj nužnoj odvodnji kanalizacije dublje u more). Kako bi bilo lijepo npr. ispod "golf terena" na Srđu na određenoj dubini (koja uvijek pripada Gradu i RH) ispod razine zemlje (jer ste stvorili novi površinski dio) imati garaže čiji će se prihod direktno slijevati u proračun Grada Dubrovnika. Na tom mjestu tako motel uokolnjen zelenilom može biti u stranim rukama, a garaže u vlasništvu Grada.
Postojeći spomenik braniteljima na Pilama treba premjestiti na područje ipak modernije gradnje (Babin Kuk, DOC, luka Gruž), a na istom mjestu treba postaviti manji brončani spomenik koji će donjim dijelom malo ući (kružnim skalinima) ispod razine zemlje, te će biti od tamnog mramora. Bila bi to jedna mala (moguća) česma do koje bi stajao spomenik branitelju, zapravo cijelom Domovinskom ratu (i ne samo nadzidni natpis koji nema prijevoda na engleskom jeziku!), tako što bi uosobljeni uniformirani branitelj sjedao do reljefnog prikaza RH ili pak male makete Srđa i okolice (ponad i samog) Grada. Živući je jedan mladi kipar iz RH kojeg zovu "drugim Meštrovićem". Uostalom, svakako bi dobro bilo imati brončanu maketu Grada, pa bi se već našlo pogodno mjesto za nju (ne nužno na Pilama). Na Brsaljama inače treba vratiti klupe prema moru da ljudi imaju đe alavija sjesti.
Lujo Vojnović, Dubrovnik, Jedna istorijska šetnja, Beograd, 1907, str. 75-77, kaže: "...Spuštamo se k predgrađu Pile, punom vrtova, kuća, naslonjenijeh na Srđ, uspetijeh bojažljivo, a mirno. Tu se vidici ne broje. Vrtovi su posuti najraznovrsnijim cvijećem, sred kojega se izdiže ponosno amo tamo koja "vitka pôma", pôma pustare, "rodilja oaze". Kod mjesta koje se u najstarije doba zvalo "Jamine" i na kome se u XIII vijeku podiže prvi franjevački samostan, izgrađen još god. 1896 Hotel Imperial, prvi moderni hotel u Dalmaciji koji bi mogao stajati, bez stida, i na samoj francuskoj Rivijeri. Pred Hotel Imperijalom je mali vrt zasađen pômama [palmama] i različitim tropskim drvetima. Kola obično stanu pred Brsalje, biva pred malu poljanu s kafanom i jednom česmom koja prikazuje vajarsku grupu, motiv iz dramatske pastoralne igre "Dubravka" slavnoga dubrovačkoga pjesnika Điva F. Gundulića, djelo dalmatinskoga skulptora Ivana Rendića. ...Tek jednim zaključkom Senata od god. 1784. bila je [tvrđava Bokar] određena za državnu tamnicu i za zaklonište luđacima i okuženicima, kako se čita na mramornom natpisu u prostranom dvorištu tvrđave, sada zapuštenom smokvama, ševarom [trska, rogoz, šaš, grmlje, žbunje, sitnik] i divljim šipcima. ...Nema nego još dva grada, Carcassonne i Aigue-Mortes u južnoj Franceskoj, bedemi se kojijeh mogu usporediti s dubrovačkijem".
Marko Marčić, Letimični pogled na vegetaciju okolice dubrovačke, Dubrovački list, (Posebno ilustr. izdanje), Dubrovnik, 1924, str. 37-38, između ostalog, kaže: "Park Gradac sa Pilama i Konalima sanjaju jednu vrlo slikovitu cjelinu: Pile su u pravom smislu... jedan cvijetni Korzo, jer se tu od ranog proljeća do u kasnu jesen izmjenjuju razne cvatnje i skoro neprekidno jedna drugu slijede. ...Starodrevne murve na Pilama (Morus alba) važne su radi debljine stabla, ali što se toga tiče treba da spomenem gorostasne platane u Trstenom (Platanus orientalis), koji su svojim dimenzijama nadmašili orijaške platane u Bőjűk-Dere na Bosporu. ...Pripovijeda se da su ovi platani bili doneseni sa istoka godine 1682. i tu posađeni. ...Za ljubitelje prirode i vegetacije vrlo zanimljivi su osim spomenutih parkova u Trstenom, na Lokrumu, na Pilama i u Lapadu također i parkovi baruna Maineri na Lopudu, obitelji Caboga u Batahovini, g. Marina Papi u Rijeci, a osobito perivoj g. Doršnera (ex Vila Rubricius) na Pilama".
Vlaho Fortunić (L. Bogdan-Bijelić), Dubrovačka okolica (Od Grada do Cavtata), Dubrovački list, (Posebno ilustr. izdanje), Dubrovnik, 1924, str. 46, kaže o prizorima (ispod puta) do Sv. Jakova: "Ovdje se uz more nalaze špilje: Zelena špilja; malo dalje Betina špilja, gdje je glasoviti matemaričar Marin Ghetaldi, nadimkom Bete, činio pokušaje paljenja brodova zrcalima, pa još dalje iza ove Mauricijeva špilja, koje sve svraćaju pozornost putnika [ondašnjih parobroda]".
Čuveni top "Gušter", djelo Ivana Rabljanina iz 1537., po priči je ispao tijekom (austrijskog) pokušaja prijenosa ispod Lovr(i)jenca (vjerojatno u listopadu 1814.), a za površinsko lociranje i pronalazak točne pozicije topa društvo “Dub” davalo je (1941.) nagradu od 1.000 dinara, a roniocima-pronalazačima topa na morskom dnu nagradu od 3.000 dinara. Isplate su se trebale izvršiti nakon potvrde komisije, kako stoji u novinskom članku: Dubrava, god. IX, br. 111, (1. siječnja 1941.), Dubrovnik 1941, str. 2. Top nije nikada pronađen, a danas je logično da njegovo eventualno traženje i vađenje spada isključivo pod djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda, Službe za arheološku baštinu, Odjela za podvodnu arheologiju iz Zagreba.
Zanimljivo je da je za izložbu "Dubrovačko pomorstvo kroz vjekove" (Dubrovnik, 2. II. - 1. IV. 1941.), organiziranu u Sponzi i Kneževu dvoru velikim zalaganjem "Duba", postojao (kasnije zbog kratkog vremena napušteni) prijedlog da se iz mora izvade ostaci broda Miha Pracata. Društvo za razvitak Dubrovnika i okolice "Dub" poslalo je dopis 8. siječnja 1941. Lučkoj kapetaniji I. reda iz Dubrovnika s molbom da se "u Lopudskoj luci /nije nam poznat točno položaj/ na dubini od po prilici 10 metara nalazi kostur broda Miha Pracata i to baš karaka pod imenom "Sv. Ivan Krstitelj" u svrhu pretraživanja luke i pronalaska kostura, a u odgovoru 11. siječnja 1941. Lučka kapetanija kaže da će "najpripravnije ustupiti ronioca sa ronilačkim aparatom za traženje trupine karake "Sv. Ivan Krstitelj" u luci Lopud", ali ona nije mogla snositi troškove radova, kao uostalom ni sam "Dub". Tko bi pak i danas mogao snositi basnoslovne troškove konzervacije i održavanja takvog broda na kopnu i gdje bi se on uzgradio (natkrilio smještajem), pa je zasad razložno najbolja konzervacija ona u pijesku. Eto, društvo "Dub" imalo je širok i utjecajan opseg djelatnosti.
Đivo Bašić
Saznajte više o DUB-u danas
i važnim projektima DUB-a
|
Povijest Društva duga je čak 110 godina
Važnije godine u radu i postignućima
| 1897. |
Osnovan “odbor” koji će brinuti “o poljepšavanju grada i okolice”. |
| 1898. |
Osnovano Društvo za promicanje interesa Dubrovnika. Uređen i svečano otvoren park Gradac. |
| 1899. |
Održana prva Godišnja skupština Društva u Hotelu Imperial. |
| 1900. |
Postignut dogovor s braćom Amerling o postavljanju česme pok. Nika Amerlinga na Brsaljama, te male česme s natpisom na Gunduličevoj poljani. |
| 1903. |
U znak zahvalnosti za značajnu novčanu pomoć Društvo postavlja ploču knezu od Liechensteina na početku puta koji danas nosi njegovo ime. |
| 1904. |
Uređuje se park u Donjem Posatu, put preko Gorice Sv. Vlaha, balustrada na Brsaljama. |
| 1908. |
Organiziran “ u Bondinom teatru veliki maškarani bal”. |
| 1909. |
Ustavom iz 1909. godine Društvo mijenja naziv u «Društvo za unapređenje Dubrovnika i okolice. |
| 1910. |
Puštene u prodaju prve srećke “Dubrovačke lutrije za saobraćaj stranaca. |
| 1911. |
Od 1911. do početka Prvog svjetskog rata, svakodnevno, topovski hitac s Lovrijenca oglašava podne. |
| 1913. |
Otvoren je Bogišićev perivoj na Ilijinoj glavici.
Nastavlja se gradnja puta u Lapadu prema uvali.
Završeni radovi na “skalinati uz Posat”. |
| 1921. |
Popravljen i uređen put oko Lapada požrtvovanim radom člana Upravnog odbora don Jera Gjika.
Društvo mijenja naziv u Dub – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice. |
| 1926. |
Osnovana akademska i srednjoškolska sekcija Duba.
Osnovan Dubrovački rasadnik kao «gojilište južne i tropske flore.» |
| 1927. |
Otvoren Meteorološki paviljon na Pilama.
Zasađen gaj borova na padini pod tvrđavom Lovrijenac. |
| 1929. |
Objavljena publikacija o tridesetogodišnjem radu Društva.
Obnovljen zvonik o trošku iseljenika Paska Baburice.
Temeljito obnovljen i preoblikovan park Gradac.
Otvoren Gradski ptičji vrt na Gracu.
Uređen put Iva Vojnovića. |
| 1930. |
Ustanovljen je poseban odbor za osnutak Dubrovačke biblioteke. Otpočeo prijenos knjiga u njene prve uređene prostorije u ulici Lučarici.
Sklopivši ugovor s Općinom društvo Dub preuzima sve prostorije prizemlja palače Sponza. |
| 1931. |
Za počasnog člana društva izabran Mato Šarić o osamdesetoj obljetnici života. Tom prigodom gornja aleja parka Gradac nazvana njegovim imenom.
Narodna ženska zadruga iz Dubrovnika priredila je izložbu narodnih vezova u Kneževom dvoru. Izložbu je uredila Jelka Miš. |
| 1932. |
Otvoreno novosagrađeno Gradsko tonkino. |
| 1933. |
Održan kongres PEN klubova u Dubrovniku.
Privedena kraju obnova tvrđave Lovrijenac. Tvrđava je otvorena za građane i turiste.
Knežev dvor vraćen u posjed grada.
Velikom dobrotvoru don Pavu Begu Lubovu postavljena spomen ploča u parku Gradac. (1934. godine prema Dabroviću.)
Osnovan Dubrovački Kurorkestar. |
| 1934. |
Predana u promet nova obala na Batali.
Izgrađena i otvorena Gradska kafana na mjestu bivšeg orsana i arsenala.
Nakon rekonstrukcije unutrašnjosti tvrđava Lovrijenac otvorena za turiste.
U okviru izdavačke djelatnosti tiskana prva dva naslova «Biblioteke Duba». |
| 1936. |
U Zagrebu je preminuo Mato Šarić jedan od osnivača i zaslužni član društva Dub. |
| 1938. |
Otklanja se neugledni betonski most i postavlja drveni na ulazu u grad s Pila. |
| 1939. |
Pronađen grob Gjiva Frana Gundulića u crkvi Male Braće. Toj akciji društvo Dub pružilo novčanu pomoć. |
| 1940. |
Priređena prva «Izložba historijskih i umjetničkih slika» u Turističkom domu u Sponzi.
Otvoren je Muzej Rupe. |
| 1941. |
Otvorena izložba «Dubrovačko pomorstvo kroz vjekove» u Turističkom domu u Sponzi i na prvom katu Kneževa dvora. Službeno otvorena Dubrovačka biblioteka u Kneževu dvoru. |
| 1942. |
Društvo Dub je povelo široku akciju oko spašavanja i ishrane izgladnjele dubrovačke djece.
Otvoren odjel Dubrovačke biblioteke pod imenom Povijesno-politički arhiv Dubrovačke biblioteke. |
| 1943. |
U povodu pedesete godišnjice smrti dubrovačkog biskupa i književnika Mata Vodopića otkrivena spomen ploča na Na Mihajlau.
Završen rad oko uređenja zbirke fotografija, crteža i planova pod imenom «Stari Dubrovnik» |
| 1944. |
Na «položaj kustosa mira od grada i spomenika « Društvo postavlja svog člana Lukšu Beritića. |
| 1945. |
U dvorcu Pucić osnovana Umjetnička galerija. |
| 1946. |
Inicijativom društva Dub klaonica s Ploča preseljena u Komolačko polje.
Društvo je napustilo svoje prostorije u Sponzi.
Odlukom Oblasnog NOO Dalmacije od 9. kolovoza prestaje rad društva Dub. |
| 1984. |
Obnavlja se rad Društva, mijenja koncepcija i naziv u Društvo prijatelja prirode DUB – Dubrovnik. |
| 1991. |
Sanirana u ratu nastala oštećenja kamene ograde u parku Gradac i skalinati Uz Posat darom obitelji Di Ceglie. |
| 1993. |
Povodom održavanja 59. kongresa PEN-a Dub sudjeluje u dosadnji maslinika na Lokrumu. |
| 1994. |
Zajedno s Društvom prijatelja dubrovačke starine pokreće i provodi rasprava o projektu obnove hotela «Imperial», o Brsaljama i kavani «Dubravka».
Također s Društvom prijatelja dubrovačke starine obilježava 500. obljetnicu Gučetićeva vrta u Trstenom. |
| 1996. |
Održan je okrugli stol o prošlosti, stanju i uređenju parka Gjorgić-Mayneri na Lopudu. |
| 1997. |
Inicijativom DUB-a izrađen je idejni projekt uređenja parka Gradac. |
| 1998. |
Društvo obilježava stotu godišnjicu osnutka i djelovanja.
Organiziran okrugli stol «DUB» 1898 – 1998. |
| 1999. |
Društvo dobija Nagradu grada Dubrovnika. |
| 2002. |
Osnovana Zaklada park Gradac. |
U Odbore Društva birane su ugledne osobe iz raznih profesija
koje imaju smisla za vrednovanje prostora i koje su svojim javnim
radom dokazale da rade i žele raditi za dobro Grada.
Saznajte više o DUB-u danas
|
